Zakonske posljedice za neplaćanje zdravstvenog doprinosa?
Privatni sam poduzetnik, te imam oko 30.000 kuna duga zdravstvenog doprinosa kojeg nisam u mogućnosti podmiriti. Koje su zakonske posljedice za neplaćanje ovog doprinosa?
Kao prvo treba istaknuti da neplaćanjem zdravstvenog doprinosa njegov obveznik čini prekršaj za koji se može izreći novčana prekršajna kazna u rasponu od 5.000 do 20.000 kuna, ako je prekršaj počinjen prvi put. Ako je pak prekršaj počinjen drugi put tada se, uz novčanu kaznu, može izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja dužnosti u trajanju od jedne godine. Što se tiče same naplate dužnog doprinosa, nadležno tijelo zdravstvenog osiguranja, temeljem članka 59. i 60. Zakona o zdravstvenom osiguranju, ima ovlaštenje da isti naplati prinudnim putem i to na nekoliko načina. Tako se dužni doprinos najprije može naplatiti po osnovi rješenja o utvrđivanju ostalog duga, u kojem se obveznik poziva da podmiri svoja dugovanja dobrovoljno u roku od osam dana. Protiv tog rješenja obveznik doprinosa može izjaviti žalbu nadležnom drugostupanjskom tijelu, ali žalba ne odgađa izvršenje tog rješenja. Ukoliko sam obveznik u navedenom roku ne podmiri dužni doprinos, tada se to rješenje dostavlja organizaciji za platni promet, kod koje obveznik ima račun, a koja je dužna izvršiti to rješenje na način da izvrši prijenos doprinosa i kamata s računa obveznika na račun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i to prije svih drugih obveza obveznika doprinosa. Ako se naplata duga ne može izvršiti na navedeni način, tada će nadležno tijelo zdravstvenog osiguranja ovu naplatu izvršiti prinudnim putem, sukladno zakonu o porezu na dohodak odnosno, putem suda prema pravilima ovršnog postupka. Ovo znači da se naplata obavlja popisom i prodajom određene imovine obveznika doprinosa. Prema zakonu o porezu na dohodak, predmetom ovakve naplate mora biti sva imovina obveznika, osim one koja je od toga izuzeta člankom 84. kao npr. odjeće, obuće, namještaj i sl. Ostala se imovina popisuje određenim redoslijedom gdje na prvo mjesto dolazi gotov novac, zatim dospjele obveznica i drugi vrijednosni papiri, nakiti i druge dragocjenosti itd. Prema istom zakonu ova se naplata, osim popisom i prodajom određene imovine, može naplatiti i stavljanjem zabrane na plaću ili mirovinu i to do jedne trećine njihovog iznosa, s tim da obvezniku mora ostati na raspolaganju iznos u visini minimalne plaće. Slična je situacija i u slučaju da, umjesto nadležnog tijela zdravstvenog osiguranja, po njegovom prijedlogu, ovu prinudnu naplatu obavlja sud prema pravilima ovršnog postupka. Naravno, u svakom slučaju, obveznik je, osim plaćanja duga s kamatom, dužan snositi troškove postupka koji nastanu u svezi prinudne naplate njegovih dugovanja.
Kako do hrvatskog državljanstva?
Kako može steći hrvatska državljanstvo osoba rođena u inozemstvu od majke hrvatske državljanke i oca stranog državljanina?
Republika Hrvatska temeljem Ustava Republike Hrvatske donijela je Zakon o hrvatskom državljanstvu "N.N." 53/91, 28/92 i 113/93. Tim Zakonom data je mogućnost pripadnicima hrvatskog naroda, bez obzira na to gdje žive i koje državljanstvo imaju, da mogu steći i hrvatsko državljanstvo prirođenjem. Člankom 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisano je da pripadnik hrvatskog naroda, koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, može steći hrvatsko državljanstvo pod slijedećim uvjetima: da se iz njegovog ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje Republike Hrvatske i da prihvaća hrvatsku kulturu; da dade pisanu izjavu da se smatra hrvatskim državljaninom. Za primanje pisane izjave nadležno je diplomatsko odnosno konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u inozemstvu, a rješenje potpisuje ministar unutarnjih poslova jer ga donosi to ministarstvo. Hrvatsko državljanstvo stečeno na temelju te izjave stječe se danom davanja izjave. Pripadnost hrvatskom narodu dokazuje se i izračunavanjem kulture i ponašanjem te navođenjem u javnim ispravama hrvatske narodnosti. Vi ispunjavate uvjete iz Zakona jer vam je jedan roditelj hrvatski državljanin, a izražavate želju i poštivanje kulture hrvatskog naroda da budete državljanin Republike Hrvatske.
Tko može biti srednjoškolski profesor?
Može li za srednjoškolskog profesora biti izabrana osoba koja nema odgovarajuće pedagoško-psihološko obrazovanje?
Zakon o srednjem školstvu uređuje položaj nastavnika "N.N." 19/92, 26/93. Za nastavnika može biti izabrana osoba koja pored općih uvjeta ima odgovarajuću stručnu spremu i pedagoško-psihološko obrazovanje prema odredbama Zakona o srednjem školstvu. Ispunjenje uvjeta utvrđuje školski odbor. Ako se na natječaj za nastavnika javi osoba koja ima odgovarajuću stručnu spremu, a nema potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje, može biti izabrana uz uvjet da najkasnije u roku od godinu dana od dana izbora stekne to obrazovanje. U protivnom prvoga dana nakon isteka roka od godinu dana prestaje joj radni odnos. Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju u srednjem školstvu "N.N." 1/96, 80/99 propisuje se da se pod potrebnim pedagoško-psihološkim obrazovanjem nastavnika srednje škole smatra pedagoško-psihološko obrazovanje koje obuhvaća obrazovna područja opće pedagogije, didaktike, metodike i psihologije odgoja i obrazovanja. Bitno je još jednom ponoviti: u nedostatku nastavnika koji ispunjava sve uvjete za prijem u radni odnos i vi bez pedagoško-psihološkog obrazovanja možete biti primljeni ali uz rečeni uvjet kojega do kraja treba poštovati.
Kako do neisplaćenih plaća?
Radila sam pet mjeseci bez plaćanja mirovinskog i socijalnog. Gazdi donijela odjavu sa socijalnog koju je on osobno tražio da bi me prijavio. Nakon 15 dana mi je vratio dokumente i rekao da više ne moram dolaziti na posao. Izgubila sam pravo da se prijavim na socijalno preko biroa za zapošljavanje na koji se i dalje uredno prijavljujem. Molim da mi odgovorite kako steći pravo na osobni dohodak koji mi nije isplaćen u cijelosti (samo 50%) i povratiti zdravstveno osiguranje?
Vaš poslodavac je kršio zakon na vašu štetu i na štetu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje odnosno Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Na vašu stranu su se trebali staviti i štititi vas rečene stručne službe navedenih Zavoda jer ima u Zakonu o zdravstvenom osiguranju jedna odredba koja kaže da će Zavod priznati svojstvo osiguranika i u slučaju da poslodavac kao obveznik plaćanja doprinosa ne podnese prijavu o osiguranju u roku od osam dana, na temelju koje se stječe to svojstvo i izdaje posebna zdravstvena iskaznica. Kako to nije učinjeno vi ste se trebali pismeno obratiti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i zahtijevati donošenje posebnog rješenja. Sada ste zakinuti. Ako od tada nije prošlo više od tri godine onda tužite poslodavca općinskom sudu za naknadu štete iz radnog odnosa i dokazujte to što u pitanju pitate. Jedini način da dobijete zarađeno i dužne doprinose je tužba. Možete tražiti i intervenciju inspekcije rada, ali od njih inače slaba vajda. No, bilo kako bilo vi pokrenite postupak jer samo od sebe neće doći.
Za oduzeto zemljište nisam dobio naknadu
Zemljište je oduzeto u vremenu od 1980.-1986. godine. Država traži povrat novca jer je zemljište navodno bilo precijenjeno. Nisam dobio naknadu. Tražim odredbu članka zakona da ne bih izvršio isplatu za koju me država tereti.
Ovo i nije odgovor jer i napisano nije pitanje postavljeno precizno da bismo znali o čemu se radi. Ako ste dobili bilo kakvo rješenje onda piše tko je to rješenje donio, piše koji je nalog po tom rješenju i treba ga precizno prepisati, a ne čekajući nikakav naš i tuđi odgovor treba napisati žalbu na rješenje ako niste zadovoljni i uputiti na mjesto kako u rješenju piše. To je drugostupanjski organ koji rješava po žalbi. Tek kada se odluči po žalbi kažemo da je rješenje konačno u upravnom postupku ali i dalje imate pravo voditi upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. U svakom, pa i rješenju o kome vi govorite upravni organ dužan je pozvati se precizno na propis temeljem koga donosi rješenje. Točno se navodi članak iz Zakona ili drugog propisa. Pažljivim čitanjem i vi ćete vidjeti što piše. Mi nismo u stanju odgovoriti koji članak kojega zakona vas štiti.