Otvorio bih trgovinu
Otvorio bih trgovinu za prodaju i servisiranje računala, pa me zanima da li to mogu s elektro-tehničkom školom. Što trebam napraviti i koliko bi me to koštalo?
Možete registrirati obrt ili d.o.o. i baviti se rečenom djelatnošću. Obratite se Uredu za gospodarstvo i dobit ćete detaljnije informacije kao i uputu kako podnijeti zahtjev i sa kojom dokumentacijom.
Teško vam možemo reći koliko to košta, ali je izvjesno da košta puno, jer morate osigurati prostor, opremu i dr. Za početak rada treba uredna dozvola obrtnica ili rješenje Trgovačkog suda o upisu u sudski registar d.o.o. i pismeno od nadležnog tijele županije da su ispunjeni uvjeti za rad. Sama dokumentacija i drugo neće koštati, ali ako se odlučite za d.o.o. onda morate računati za registraciju osigurati kapital, troškove upisa i objave i uz to troškove javnog bilježnika što opet jeste ozbiljan iznos.
Detalje o obrtu možete dobiti i u komori obrtnika.
Otvaranje ugostiteljskog obrta - stručni ispit
Željela bih otvoriti ugostiteljski obrt na svoje ime, te da ga ja i vodim. Zanima me što mi je za to potrebno te kako i gdje mogu postati stručno osposobljena, odnosno postoji li kakav stručni ispit? Stalno mjesto boravka mi je u Splitu.
Potrebni stručni uvjeti za otvaranje ugostiteljskog obrta regulirani su Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica ("Narodne novine" broj: 87/2001.). Ovi uvjeti su različiti ovisno o nazivu, odnosno vrsti ugostiteljskog obrta. Tako je primjerice, za otvaranje ugostiteljskog obrta tipa restoran, gostionica potrebno imati zanimanje kuhar s položenim majstorskim ispitom, dok je za ugostiteljski obrt tipa bistro potrebno imati zanimanje kuhar (srednja stručna sprema u trogodišnjem trajanju) i nije potreban majstorski ispit. Najzad za neke vrste ugostiteljskog obrta kao npr. zdravljak, zalogajnica, pečenjara, pizeria, buffet, pivnica, konoba, caffe bar, noćni club i sl. kod njihovog otvaranja i registracije dovoljno je imati ispit o stručnoj osposobljenosti za obavljanje ove vrste obrta. Ispit o stručnoj osposobljenosti polaže se pred ispitnom komisijom Hrvatske obrtničke komore. Ovaj se ispit polaže prema utvrđenom programu, a njemu može pristupiti svaka osoba s najmanje završenom osnovnom školom. Isti se polaže u sjedištu županijske hrvatske obrtničke komore u pet ispitnih rokova koji se održavaju u: veljači, travnju, lipnju, listopadu i prosincu. Prema tome, vezano za polaganje ovog ispita može te se izravno obratiti Obrtničkoj komori u Splitu.
Imam li prava na obnovu kuće?
Imam li pravo na obnovu ratom porušene kuće? Podnio sam zahtjev za obnovu u siječnju 2002. sa svim potrebnim dokumentima, sa vlasničkim listom i posjedovnim listom i dr. Ja sam od 1984. godine, nakon smrti roditelja jedini nasljednik i sva zaduženja poreza i ostalog od tada dolaze na mene. Od 1984. godine imam prebivalište u Rijeci i vlastiti stan.
Upućujemo vas da se ponovnim zahtjevom - požurnicom obratite na adresu onoga organa kome ste zahtjev uputili u siječnju 2002. Radi se o požurnici, a ne o novom zahtjevu, pa je za očekivati da će vam odgovoriti u kojoj je fazi rješavanja vašeg zahtjeva za obnovu.
Razlozi da do sada niste dobili nikakav odgovor mogu biti brojni i različiti, ali je korektno od tijela koje to rješava da vas obavijesti ako se radi o nepotpunoj dokumentaciji. Razlog može biti i u prioritetima za obnovu zbog statusa onih koji su zahtjev podnijeli kao i zbog nedostatka sredstava.
No, da ne nagađamo javite se onom kome ste zahtjev uputili. Požurnicu pošaljite pismeno, pošaljite preporučeno i sa povratnicom.
Može li godišnji pa bolovanje?
U stalnom sam radnom odnosu i ostala sam trudna. Imam namjeru poći na bolovanje od 1.05.2004. Da li prije toga imam pravo ići na godišnji odmor za ovu 2004. godinu?
Dobro je da je tako. Ovlašteni liječnik će odrediti da li je potrebno da vas prije porodnog dopusta poslodavac rasporedi na druge poslove ako to zahtijeva vaše zdravstveno stanje. Porodni dopust je dopust, a nije bolovanje. Istina je da ima slučajeva kada se određuje i prije porodnoga dopusta pravo ženi radnici da ne radi. Međutim, porodni dopust ima pravo koristiti žena radnica za vrijeme trudnoće, poroda i njege djeteta. Porodni dopust možete početi koristiti 45 dana prije dana kojeg određuje liječnik i očekivanog poroda. Obvezan vam je porodni dopust određen zakonom u trajanju od 28 dana.
Ovo vam sve odgovaramo radi toga što je to tako bez obzira da li se radi o ugovoru o radu na neodređeno vrijeme ili određeno vrijeme. Vi kažete da ste u stalnom radnom odnosu, ali nam niste rekli koliko dugo jer je to važno za određivanja početka i trajanja korištenja godišnjeg odmora.
Radnik ima pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Duže trajanja određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Blagdani i neradni dani određeni zakonom ne uračunavaju se u godišnji odmor. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora. Radnik koji se prvi put zapošljava ili ima prekid u radnom odnosu duži od osam dana stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Ako je to tako vi imate pravo na godišnji odmor za ovu godinu jer ste to pravo stekla 1. siječnja, a poslodavac treba utvrditi i svoje potrebe i vaše želje. Po nama je to uputno iako je teško reći da je obvezno.
Sporazumno riješite taj problem.
Visina doprinosa za obrtnika koji je u radnom odnosu
Zanima me da li moram plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje s obzirom da ih plaća moj poslodavac kod kojeg sam u punom radnom odnosu? Ukoliko ostvarim mali dohodak u obrtu da li porez i doprinose plaćam samo na taj iznos ili paušalno?
Visina i način plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje obrtnika, koji su u radnom odnosu, drugačiji je od onoga koji plaćaju obrtnici koji nisu u radnom odnosu. Naime, obrtnici koji nisu u radnom odnosu ove doprinose plaćaju na unaprijed propisanu osnovicu bez obzira na visinu ostvarenog dohotka. Ova osnovica, za 2004. godinu, iznosi 3.623.75 kuna mjesečno, odnosno 43.485 kuna godišnje, a iznos doprinosa koje se dobije primjenom propisanih stopa doprinosa, plaća se mjesečno do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec. Nasuprot tome, osnovica za plaćanje ovih doprinosa za obrtnike koji su u radnom odnosu, po istoj stopi, je visina ostvarenog dohotka od obrta u određenom poreznom razdoblju, s tim da ona ne može biti veća od unaprijed propisane osnovice za obrtnike koji nisu u radnom odnosu. Visina ovih doprinosa utvrđuje se i plaća po isteku godine na osnovi podataka iz porezne prijave koja se zasniva na podacima poslovnih knjiga o visini ostvarenog dohotka za odnosnu godinu. Ovo praktično znači da će u vašem slučaju osnovica za plaćanje ovih doprinosa biti niža za onoliko koliko vaš dohodak u određenom razdoblju bude niži od visine propisane osnovice za ostale obrtnike. Ukoliko vaš dohodak bude utvrđen u većem iznosu od navedene osnovice tada će osnovica za plaćanje ovih doprinosa biti ista kao i kod obrtnika koji nisu u radnom odnosu jer se na razliku iznad te propisane osnovice neće plaćati doprinosi. To je što se tiče plaćanja doprinosa u vašem slučaju. Međutim, kada je u pitanju plaćanje poreza u vašem slučaju nema razlike u odnosu na obrtnike koji nisu u radnom odnosu, jer i u vašem slučaju oporezivi dohodak prestavlja razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka u određenom poreznom razdoblju. Razlika je jedino u tome što vi, kod utvrđivanja godišnje porezne osnovice na koju se plaća porez za dohodak po osnovi obrta nećete moći koristiti osobni porezni odbitak koji je uzet u obzir kod isplate plaće - dohotka od nesamostalnog rada.