Kako razriješiti problem bez suda?
Od 1996. godine osnovali smo dva trgovačka društva, d.o.o. Jedno smo osnovali naknadno, a osnivač je i jedan od d.o.o. koje smo nas trojica osnovali prije. Sada imamo spor kako razriješi odnose među tim društvima, odnosno među sobom. Ima li drugog načina osim tužbi trgovačkom sudu jer smo ugovorili i posebne trgovačke arbitraže, a nismo znali što to znači?
Rješavanje sporova mirenjem u posljednje vrijeme se sve više aktualizira. U Narodnim novinama, broj 163/03, objavljen je Zakon o mirenju koji uređuje rješavanje sporova u građanskim, trgovačkim i radnim sredinama mirnim putem. Istina, ovo vaše pitanje odnosi se na spor iz trgovačkopravnih odnosa, pa je važno istaći da je u srpnju 2002. osnovan Centar za mirenje kao prva institucija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a 2003. godine osnovana je Hrvatska udruga za mirenje.
U vašoj stvari treba odlučivati uz zajednički prijedlog i volju da treća strana, nepristrani objektivni izmiritelj tu posreduje. Tako piše u Pravilniku o mirenju, N. N. 81/02. Tako se kreće, a može biti i inicijativa samo jedne strane pa će se upućeni prijedlog Centru za mirenje onda dostaviti drugoj strani. Sve to onda duže traje ali se rješava pa i predlaže miritelj. Vi možete imenovati izmiritelja ili prepustiti Centru da ga imenuje. Iz toga slijedi postupak koji treba uroditi plodom.
U protivnom sve treba ići po tužbi, jedna od strana pred Trgovačkim sudom u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, a vi to ne želite.
Da li plaćam porez ako nisam u kući?
Postoji li obveza plaćanja poreza na kuću za odmor ako vlasnik u kući ima prijavljeno prebivalište?
Plaćanje poreza na kuću za odmor uređeno je Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave N. N. 117/93 do broja 147/03. Prema tom Zakonu prihod od poreza na kuće za odmor pripada općini, odnosno gradu na čijem se području kuća za odmor nalazi.
Porez na kuće za odmor plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici kuća za odmor. Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade, odnosno stan koji se koristi povremeno ili sezonski. Kućom za odmor ne smatraju se gospodarske zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora, niti kuće koje se ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja i prirodnih nepogoda te starosti i trošnosti.
Plaćanja poreza na kuće za odmor oslobođena su odmarališta u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave koja služe za smještaj djece do 15 godina života te kuće u kojoj su smješteni prognanici i izbjeglice. Odlukom općine ili grada mogu se propisati i druga oslobođenja ako za takve odluke postoje socijalni ili gospodarski razlozi. Porez na kuće za odmor plaća se od 5 do 15 kn po jednom četvornom metru korisne površine.
Za plaćanje je bitno da se kuća koristi povremeno ili sezonski, pa prijava prebivališta nije i stvarni dokaz da kuća služi za stalno stanovanje. U jednoj presudi Upravnog suda Republike Hrvatske iz 2001. godine piše: "Samo uvjerenje o prebivalištu nije relevantan dokaz o činjenici da se predmetna kuća koristi stalno za stanovanje, već je potrebno dokazati da se u navedenoj kući uistinu živi." Ima i drugih dokaza: upis u birački spisak, plaćanje struje, vode i slično, korištenje izabranog liječnika, izjava svjedoka i drugo.
Poslodavac ne izvršava sudsku odluku
Ja sam vodio spor s poslodavcem nekoliko godina i konačno ga dobio. Po presudi sam vraćen na posao, ali poslodavac ne želi izvršiti sudsku odluku jer sam navršio 65 godina starosti i 30 godina staža. Kako da ostvarim pravo po presudi?
Prema Zakonu o radu radniku može prestati radni odnos kada navrši 65 godina starosti i 20 godina staža, ako se drugačije ne sporazumiju poslodavac i radnik.
Ako imate presudu ona se ne može izvršiti onoga dana kada ste te uvjete ispunili pa nema osnova da tražite prisilnu ovrhu. No, vi imate pravo po presudi na sve drugo do ispunjenje tih uvjeta. To znači pravo na naknadu štete u visini izgubljene zarade, pa osiguranje i priznavanje staža kako biste mogli to koristiti u postupku za stjecanje prava iz mirovinskog osiguranja. U tom smislu treba se dogovoriti s poslodavcem inače ćete ponovo to morati tražiti u sudskom sporu. O povratku na rad ne može više biti govora.
Stan bi ostavio supruzi
Mogu li stan na otkup ostaviti pisanom oporukom supruzi? Živimo sami, a sin i unuci žive samostalno.
Možete. Naime, po Zakonu o naslijeđivanju vi slobodno raspolažete svojom pokretnom i nepokretnom imovinom, a i s teretima. U vašem slučaju vi ćete sastaviti oporuku i svojom slobodnom voljom bez prijetnje, sile i prinude, napisati da stan kojega sada koristite sa svim bitnim podacima koji taj stan od drugih razlikuju ostavljate svojoj ženi. To što joj ostavljate teret da plaća dospjele rate na stan na kojemu će steći vlasništvo je činjenica za koju ona zna. Teret na stanu je samo sastavni dio vlasništva i obvezuje jer i vlasništvo obvezuje. Potrebno je sve dogovoriti sa suprugom i tako postupite.
Otkazni rok i otpremnina
U radnom sam odnosu po ugovoru o radu na određeno vrijeme dvije i pol godine. Sada mi prestaje radni odnos jer ističe vrijeme na koje je ugovor sklopljen. Imam li pravo na otkazni rok i otpremninu?
Nemate pravo na otkazni rok niti na otpremninu. Samo ako je u ugovoru o radu utvrđeno da imate pravo na otkazni rok, tj. da se taj ugovor mogao otkazati onda bi ta mogućnost postojala.
Odredbe Zakona o radu ne predviđaju otpremninu kod prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme. Iako je riječ o iznimnom zasnivanju radnog odnosa treba razumjeti da je sadržaj rada na određeno vrijeme unaprijed utvrđen odnosno određen, rokom, poslom, određenim događajem, kao objektivni razlog. Poslodavac ne smije duže od tri godine zasnivati radni odnos na određeno vrijeme na istim poslovima. Izuzetak je zamjena radnika ili ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom dozvoljeno.
Da je u međuvremenu, a nakon dvije godine Vama poslodavac otkazao ugovor o radu bez Vaše krivnje imali biste pravo na otpremninu nakon dvije godine kod njega neprekidnog staža i to za svaku godinu jednu trećinu plaće prema prosjeku od zadnja tri mjeseca. Ovako nemate pravo.
Ugovor o radu ili djelu
Zaposlena sam bila u jednoj banci 9 mjeseci. To je bio ugovor o radu na određeno (3 mj.). Stigao je novi ugovor ali ovaj put to je bio ugovor o djelu, na mjesec dana.
Da li se po tom ugovoru ja vodim kao zaposlena osoba kojoj ide radni staž i obavezno zdravstveno osiguranje?
Da li imam pravo na godišnji odmor, kojeg nisam iskoristila po proteklom ugovoru?
Da li imam pravo na naknadu za prekovremeni rad koji je nužan da bi svoj posao obavila do kraja?
Kada ste zaključili ugovor o radu na određeno vrijeme, znali ste da će i kada će prestati. Za svo vrijeme trajanja ugovora o radu vi ste u radnom odnosu s pravima na plaću, odmore i dopuste i druga prava. Imate pravo na godišnji odmor za period poslije 30. 6. 2004. jer se prava na godišnji odmor ne možete odreći niti vam ga poslodavac može uskratiti. To je prekršaj, ali sada možete tužbom tražiti naknadu štete za neiskorišteni godišnji odmor u 2004. godini. To je novčano potraživanje i zastarijeva za tri godine.
Sada imate ugovor o djelu koji nije osnov za radni odnos i to vam se ne računa u staž. Imate pravo na zdravstveno osiguranje i druga prava i doprinose plaća poslodavca prilikom isplate naknade.